U Srbiji godišnje nastane 250.000 tona životinjskog otpada, a od toga se nešto više od trideset posto preradi na adekvatan način. To znači da se čak i do sedamdeset posto životinjskog otpada nepravilno odlaže, da se uginule životinje bacaju na divlje deponije čime se zagađuje i zemljište i vodotokovi. Evropski standardi pak nalažu poštovanje strogih procedura i pravila kako bi se garantovao bezbedan lanac ishrane i kako bi se očuvala životna sredina. Fabrika za preradu životinjskog otpada koja poštuje princip nultog stepena otpada nalazi se u Inđiji. Šta se podrazumeva pod neškodljivom preradom životinjskog otpada za Evronet otkriva Biljana Đogić.
Pravilno tretiranje opasnog životinjskog otpada
Pravilno tretiranje životinjskog otpada od izuzetne je važnosti za zaštitu životne sredine, za bezbednu ishranu ljudi i životinja, kao i za uspostavljanje održivog razvoja mesne industrije.